Osnovni pokazatelji
Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 153/09) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (“Narodne novine” broj 158/13), ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti. Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti.
Osječko–baranjska županija svrstana je u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske. Općina Šodolovci svrstana je u I. skupinu jedinica lokalne samouprave, čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske.
Jedinice lokalne samouprave svrstane u I. i II. skupinu, među kojima je i općina Šodolovci, stječu status potpomognutoga područja, odnosno područja čiji je razvitak potrebno dodatno poticati.
Malo i srednje poduzetništvo
Porast zaposlenosti, porast životnoga standarda i novi zamah nacionalnoga gospodarstva, mogući su jedino uz punu podršku poduzetništva. Malo i srednje poduzetništvo glavni su pokretači gospodarskoga razvitka i generatori novih radnih mjesta.
Na području općine Šodolovci osnovano je 15 subjekata malog gospodarstva, od toga devet trgovačkih društava, dvije zadruge i četiri obrta. U naseljima Silaš i Palača svoje sjedište imaju po pet subjekata malog gospodarstva, u Šodolovcima tri te u Petrovoj Slatini dva.
Subjekti su registrirani za djelatnosti trgovine na veliko i malo, poljoprivredu, proizvodnju žitarica, proizvodnju proizvoda od plastike, cestovni prijevoz robe, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge, trgovinu duhanskim proizvodima.
S ciljem stvaranja preduvjeta za razvitak gospodarstva na svom području, rješavanja prostornih problema poduzetnika te poticanja budućih poduzetnika na ulaganje, osnivaju se i infrastrukturno opremaju poduzetničke zone. Na području općine Šodolovci nema osnovanih poduzetničkih zona.
S obzirom da područje općine Šodolovci pripada I. skupini jedinica lokalne samouprave, čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske, Općina treba poticati gospodarski razvitak temeljen na korištenju prirodnih resursa, postojećih kapaciteta te izgradnji novih za koje postoji ekonomska opravdanost, odnosno treba biti usmjerena na formiranje poduzetničke zone. Infrastrukturnim opremanjem zona kao budućih jezgri gospodarskoga razvitka, stvaraju se pretpostavke za kreiranje novih radnih mjesta, racionalizaciju korištenja resursa, veću učinkovitost proizvodnih procesa, povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave, porast izvoza, angažiranje građevinske operative u opremanju zona.
Poljoprivreda
Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz tradicionalne uloge osiguravanja prehrambenih proizvoda za potreba stanovništva, razvitka prehrambene industrije, nego i iz njene uloge u očuvanju ruralnoga prostora, ekološke ravnoteže i održavanju tradicijskih vrijednosti, materijalne i duhovne kulture hrvatskoga sela.
Prema podatcima iz Prostornog plana uređenja općine Šodolovci obradivo poljoprivredno tlo obuhvaća 5.460,00 hektara. Obradive površine čine čak 94,7% ukupnih poljoprivrednih površina općine.
Prema podatcima Popisa poljoprivrede iz 2003., na području općine Šodolovci 597 kućanstava raspolaže zemljištem ukupne površine od 2.860,42 hektara, od čega je korištenog zemljišta 2.572,81 hektara na ukupno 2.655 parcela, a ostalog zemljišta 287,62 hektara.
Obradive poljoprivredne površine na području općine Šodolovci omogućuju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju ratarskih kultura, stoga su najzastupljenije žitarice (1.633,26 ha), uljano sjemenje i plodovi (579,54 ha), krmno bilje (194,82 ha), ostalo povrće u vrtovima (75,83 ha), šećerna repa (35,68 ha), ugari (23,15 ha), ostalo povrće u povrtnjacima (14,16 ha), ostalo povrće na oranicama (1,30 ha).
Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje uopće. Osim što sustav govedarske proizvodnje osigurava važne proizvode (mlijeko i meso), njezina je važnost posebice naglašena jer se nadopunjuje s ratarskom proizvodnjom. Uz govedarsku proizvodnju, uzgoj i proizvodnja svinja imaju dugu tradiciju, kako u Osječko-baranjskoj županiji, tako i u na području općine Šodolovci.
Prihod od prodaje poljoprivrednih proizvoda s područja općine Šodolovci ostvarila su 143 kućanstava prodajući žitarice, 101 kućanstvo prodajući goveda i kravlje mlijeko, 86 prodajući svinje, 26 prodajući industrijsko, aromatično i ljekovito bilje, 13 kućanstava prodajući povrće, po devet kućanstava prodajući krmno bilje te vino i rakiju, po pet prodajući ovce i koze, ovčje i kozje mlijeko te ostale poljoprivredne proizvode, četiri kućanstva prodajući perad i jaja, te jedno prodajući voće i grožđe.
Aktualno stanje poljoprivrede na području općine Šodolovci slično je stanju na području Osječko-baranjske županije, a karakterizira ga usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, visok postotak mješovitih poljoprivrednih kućanstava, nepostojanje zaokruženih ciklusa proizvodnje i nedostatak preradbenih kapaciteta, problemi oko legalizacije poljoprivrednih objekata, nedostatak organizirane edukacije poljoprivrednika. Primarna poljoprivredna proizvodnja predstavlja dobru osnovicu za nadogradnju različitih oblika prerade u završne proizvode. Perspektivan oblik su obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa zaokruženim ciklusom proizvodnje i prerade, zbog čega treba težiti njihovu okrupnjavanju.
S ciljem stvaranja potrebnih preduvjeta za razvitak i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, Općina Šodolovci se s Osječko-baranjskom županijom uključila u provedbu različitih projekata u funkciji poljoprivrede, među kojima su državna izmjera i katastar nekretnina, kontrola plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima, uređenje građevina detaljne melioracijske odvodnje.
Turizam
Područje općine Šodolovci dio je kontinentalnoga turističkoga prostora Osječko-baranjske županije, koje bi u okviru svog ukupnog gospodarskog razvitka moglo Tablica 5. Broj poljoprivrednih kućanstava s korištenim poljoprivrednim zemljištem prema kategorijama, s neobrađenim i šumskim zemljištem Opis Broj kućanstava S korištenim poljoprivrednim zemljištem 582 S oranicama i vrtovima 451 S povrtnjacima (na okućnici, korišteni za vlastite potreba) 507 S livadama 2 S pašnjacima 2 S voćnjacima Ukupno 367 Plantaže 1 S vinogradima Ukupno 1 Plantaže – S rasadnicima i/ili košaračkom vrbom i dr. 3 S neobrađenim poljoprivrednim zemljištem 87 Sa šumskim zemljištem 32 Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr
ostvariti i svojevrsni turistički razvitak na svom području. Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa, kao i njihova dobra očuvanost, uz njegovanje autohtonih osobitosti prostora, posebice prirodne i kulturne baštine te jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvitkom, osnove su planskoga razvitka kontinentalnoga turizma na području općine Šodolovci. Budući da je prostor općine i lovište, te da ondje djeluju tri lovačke udruge, postoje poencijali i za lovni turizam, koji je potrebno razvijati u skladu s prostornim kapacitetom lovišta i divljači, te uz očuvanje i zaštitu prostora lovišta, fonda divljači te njegove flore i faune. Uz lovni turizam, prostor općine Šodolovci ima potencijal i za ruralni turizam, koji bi se mogao razvijati u sklopu seoskih obiteljskih gospodarstava, u vidu ponude poljoprivrednih proizvoda, kao i proizvodnje zdrave hrane, pružanja usluga smještaja, hrane, boravka na poljoprivrednom gospodarstvu. Tako bi se razvijala gospodarska sprega turizma i poljoprivrede. Razvojem i drugih autohtonih osobina prostora, kao što su kulturno-povijesna i graditeljska baština, omogućila bi se povezanost i integracija turizma i kulture. Od ostalih potencijala vrijedi izdvojiti i ribnjak u Koprivni, površine 33 ha, koji je nekada slovio kao jedan od prepoznatljivih europskih ribnjaka. Trenutačno je u tijeku postupak utvrđivanja vlasništva, no želja je Općine rekonstruirati ga u svrhu i za potrebe turizma.
Obrazovanje
Na području se općine Šodolovci nalazi Područna škola Šodolovci koja djeluju u okviru Osnovne škole Ernestinovo. Područna škola Šodolovci smještena je u naselju Šodolovci, a pohađaju ju učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Devetero učenika koji pohađaju ovu školu raspoređeni su u jedno razredno odjeljenje. U sklopu Osnov-ne škole Tenja djeluje Područna škola Silaš u istoimenom naselju, koju pohađaju učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.
Na području općine Šodolovci nije osnovan dječji vrtić pa Općina sufinancira troškove pohađanja vrtića za djecu s područja općine i to u vrtićima “Mali princ” u Laslovu i Ernestinovu te “Snjeguljica” u Ivanovcu. Program predškole provodi se za djecu koja su dorasla za polazak u školu i to u godini prije polaska u prvi razred. Cilj je ovim programom obuhvatiti svu djecu koja nisu pohađala vrtić kako bi se pripremili za polazak u prvi razred osnovne škole. Općina Šodolovci financira provođenje ovog programa, a isti je organiziran u Dječjem vrtiću “Regoč” u Tenji.
Kvalifikacijska struktura stanovnika općine Šodolovci nepovoljna je i u odnosu na Osječko-baranjsku županiju, ali i u odnosu na Republiku Hrvatsku. Stanovnika bez škole je 3,1%, što je više od županijske (2,1%) i državne razine (1,7%), stanovnika sa završenom srednjom školom je 44,9%, dok ih je na području Osječko-baranjske županije 51,2%, a na području Republike Hrvatske 52,6%. Visokoobrazovanih je tek 5,3%, što je znatno manje nego na području Osječko-baranjske županije (12,7%) i Republike Hrvatske (16,4%).
Od ukupno 1.526 stanovnika općine Šodolovci starih 10 i više godina, njih 25 (1,6%) je nepismeno, od čega tri muškarca i 22 žene. Najveći broj nepismenih osoba, njih 15, staro je 75 i više godina. Na području Osječko-baranjske županije 1% je nepismenih stanovnika, a na području Republike Hrvatske 0,8%.
Kako bi se negativni trendovi vezani uz nastavak obrazovanja popravili, Općina Šodolovci sufinancira prijevoz srednjoškolskih učenika i redovitih studenata koji nakon završetka osnovne škole srednjoškolsko obrazovanje i studiranje nastavljaju uglavnom u Osijeku. Također, Općina Šodolovci dodjeljuje jednokratnu pomoć redovitim studentima koji imaju prebivalište na području općine.
Ostala društvena infrastruktura
Zdravstvena zaštita na području općine Šodolovci organizirana je kroz djelovanje Doma zdravlja Osijek, opće (obiteljske) medicine Šodolovci, čija je osnovna djelatnost pružanje zdravstvenih usluga na razini primarne zdravstvene zaštite.
Na području općine Šodolovci nisu osnovane ustanove socijalne skrbi te je za usluge iz toga područja nadležan Centar za socijalnu skrb Osijek. Općina Šodolovci kroz program socijalne skrbi sufinancira troškove stanovanja, dodjeljuje jednokratne pomoći i donacije za svako novorođeno dijete.
Na području općine Šodolovci djeluje desetak udrugu, među kojima su kulturno-umjetničke, športsko-rekreativne i ostale udruge. Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 2001. u naselju Silaš, a osnivači su bivši članovi DVD-a Sarvaš i Šodolovci koji su 1991. zbog ratnih zbivanja prestali s radom. Društvo je obnovilo jednu zgradu koja im služi kao skladište, raspolaže navalnim vozilom te svom potrebnom opremom. Kulturno-umjetničko društvo “Zora” Silaš osnovano je 1996. na inicijativu mladih, s ciljem očuvanja tradicije i kulture srpske populacije koja živi na ovim prostorima. Društvo je aktivno kroz folklornu sekciju, koja se sastoji od folklornog ansambla i ženske pjevačke grupe. Od tri nogometna kluba na području općine, najstariji je Nogometni klub Hajduk, osnovan još 1931. Uz tri lovačka društva, djeluje i klub mladih. Domovi kulture, kao središnja mjesta održavanje kulturnih, zabavnih, športskih i drugih manifestacija te često jedini odgovarajući prostor za rad udruga, izgrađeni su u svim naseljima općine Šodolovci.
Vjerski objekti na području općine zastupljeni su pravoslavnom crkvom Rođenja Presvete Bogorodice u naselju Koprivna, pravoslavnom bogomoljom u naselju Petrova Slatina, kao i crkvom svetog proroka Ilije u Silašu koja je dovršena 2015. u bizantskom stilu. Na mjesnom groblju u naselju Koprivna nalazi se pravoslavna crkva Rođenja Presvete Bogorodice koja je registrirani spomenik graditeljske baštine. Crkva datira još iz 14. stoljeća, spada u spomenike nulte kategorije i predstavlja vrijedan primjerak srednjovjekovne arhitekture – barokizirana je u 18. stoljeću. Tijekom Domovinskog rata crkva je razrušena i dovedena u izuzetno loše stanje, ali je započeo proces obnove. U naselju Petrova Slatina nalazi se pravoslavna bogomolja. U kući pored župnoga dvora izgrađena je mala kapela posvećena sv. Vasiliju Ostroškom, u kojoj se okupljaju vjernici te se obavlja služba.